Muški čimbenik sudjeluje u više od polovice slučajeva

Prema stručnoj definiciji, o neplodnosti govorimo kada trudnoća izostane nakon 12 mjeseci redovitih nezaštićenih odnosa, ili nakon 6 mjeseci ako je partnerica starija od 35 godina.1 Stanje u tom smislu pogađa otprilike svaki sedmi par.1

Muški je čimbenik jedini uzrok u oko petine tih slučajeva, a sudjeluje zajedno s drugim čimbenicima u dodatnih 30 do 40 posto.2 Zbrojeno, muški partner je barem dijelom uključen u više od polovice svih slučajeva neplodnosti. Zato obrada muškarca nije korak koji dolazi na red tek kad se sve provjeri kod partnerice, nego ravnopravan i istovremen dio iste dijagnostičke obrade.2

Uzroci su brojni, a kod trećine muškaraca ostaju neutvrđeni

Do smanjene plodnosti mogu dovesti hormonski poremećaji, preboljele zaušnjake s upalom testisa, proširene vene sjemene vrpce (varikokela), prijašnja operacija u preponi ili zdjelici, kemoterapija ili zračenje, te urođene ili nasljedne promjene o kojima je riječ u nastavku ovog teksta.2

Za mnoge druge, često spominjane čimbenike, poput stresa, prehrane ili mobitela u džepu, dokazi su slabi ili proturječni.2 Nešto dosljedniji, iako i dalje blag, učinak pokazuju dob, prekomjerna tjelesna težina, pušenje i izloženost pojedinim industrijskim kemikalijama na radnom mjestu.2 Kod otprilike 30 posto muškaraca uzrok se ne uspijeva utvrditi ni nakon potpune obrade. To se naziva idiopatskom neplodnošću i ne znači da liječenje ili put do djeteta nisu mogući, samo da uzrok ostaje nepoznat.2

Kada je vrijeme za prvu pretragu

Obrada se preporučuje nakon godinu dana neuspješnih pokušaja, ili nakon šest mjeseci ako je partnerica starija od 35 godina.1 No postoji nekoliko situacija u kojima nema smisla čekati: prijašnji nespušteni testisi, preboljele zaušnjake s upalom testisa, kemoterapija ili zračenje, operacija u preponi ili zdjelici, te dva ili više prijašnjih pobačaja u paru.2 U tim slučajevima obrada muškarca ima smisla odmah, neovisno o tome koliko dugo par pokušava.

Vrijedi reći i ovo: potreba za ranijom obradom nije sama po sebi loša vijest. Znači samo da postoje razlozi za raniji početak, dok kod većine parova obrada počinje tek nakon isteka uobičajenog razdoblja čekanja.

Spermiogram je prvi i najvažniji korak

Osnovna je pretraga analiza sjemena, u praksi poznata kao spermiogram. Mjeri volumen ejakulata, koncentraciju spermija, njihovu pokretljivost i oblik.2 Budući da su te vrijednosti prirodno promjenjive iz dana u dan, europske i američke smjernice se ovdje pomalo razlikuju: europska preporučuje ponoviti analizu samo ako je prva pokazala odstupanje, dok američka preporučuje dvije analize kao standardni pristup, u razmaku od otprilike mjesec dana.12

Jedna pojedinost često umiruje nepotrebnu tjeskobu. Granične vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije, primjerice donja granica od 16 milijuna spermija po mililitru, nisu crta razdvajanja plodnosti od neplodnosti. One označavaju donjih pet posto vrijednosti izmjerenih kod muškaraca čije su partnerice zatrudnjele u roku od godinu dana.2 Nalaz ispod granice ne znači automatski neplodnost, jednako kao što nalaz iznad granice ne jamči trudnoću. Liječnik uvijek gleda cjelokupnu sliku, a ne jedan izdvojen broj.2

Put od spermiograma do ciljanog genetskog testiranja Dijagram prikazuje redoslijed obrade muške plodnosti. Prvi korak je spermiogram, koji mjeri volumen, koncentraciju, pokretljivost i oblik spermija. Ako je nalaz odstupajući, slijedi ponovljena analiza i po potrebi hormonska obrada, FSH i testosteron. Ovisno o nalazu, liječnik može ciljano zatražiti jednu od tri genetske pretrage: kariotip kod azoospermije ili koncentracije ispod pet milijuna po mililitru, AZF testiranje na Y mikrodeleciju kod azoospermije ili koncentracije od milijun ili manje po mililitru, prag snižen 2024. godine, ili CFTR testiranje kod odsutnosti sjemenovoda. Rezultat svake pretrage usmjerava sljedeći korak liječenja, koji može biti prirodno začeće, unutarmaternična inseminacija, izvantjelesna oplodnja s ICSI postupkom ili kirurško pronalaženje spermija. 1 2 CILJANO GENETSKO TESTIRANJE 3 Spermiogram Volumen, koncentracija, pokretljivost, oblik Odstupajući nalaz Ponovljena analiza, FSH, testosteron Kariotip Azoospermija ili manje od 5 mil./mL AZF test Azoospermija ili 1 mil./mL ili manje Prag snižen 2024. CFTR Odsutnost sjemenovoda Sljedeći korak Prirodno začeće, IUI, ICSI ili TESE
Pojednostavljen prikaz puta obrade. Konkretan redoslijed i izbor pretraga određuje liječnik prema nalazu, dobi i cjelokupnoj slici svakog muškarca.

Kada se uz spermiogram traže i hormoni

Ako je koncentracija spermija niska, ako spermija uopće nema (azoospermija), ili ako postoje znakovi poput smanjenog libida ili manjih testisa, liječnik obično traži i hormonsku obradu, ponajprije folikulostimulirajući hormon (FSH) i testosteron.2 Ti nalazi pomažu razlikovati je li problem u samoj proizvodnji spermija u testisu, ili u nečemu što blokira njihov put prema van, takozvanoj opstrukciji. Ta razlika izravno usmjerava sljedeći korak obrade.

Genetsko testiranje dolazi u obzir u konkretnim, jasno određenim situacijama

Genetsko testiranje se ne preporučuje svim muškarcima s poteškoćama u začeću, nego ciljano, kada nalazi ukazuju na mogući urođeni ili nasljedni uzrok.2 Tri su pretrage danas dio standardne obrade.

Kariotip otkriva promjene u broju ili građi kromosoma

Preporučuje se muškarcima s azoospermijom ili koncentracijom spermija ispod 5 milijuna po mililitru, uz povišen FSH, smanjen volumen testisa ili potvrđen poremećaj stvaranja spermija.2 Najčešći nalaz je Klinefelterov sindrom, o kojem više u nastavku.

AZF testiranje traži manjak dijela Y kromosoma

Preporučuje se kod azoospermije, a od revizije smjernica iz 2024. i kod koncentracije spermija od milijun ili manje po mililitru.23 Prag je snižen s ranijih pet milijuna jer su istraživanja pokazala da je nalaz iznad novog praga rijedak, pa testiranje u tom rasponu rijetko donosi koristan odgovor.2

CFTR testiranje traži se kod odsutnosti sjemenovoda

Preporučuje se muškarcima kod kojih je pregledom utvrđena odsutnost sjemenovoda (vas deferensa), jednostrana ili obostrana, ili kod neobjašnjene opstruktivne azoospermije.2 Gen je poznat po povezanosti s cističnom fibrozom, no promjena koja uzrokuje samo odsutnost sjemenovoda, bez ijednog drugog simptoma, sasvim je moguća i relativno česta.2

Što pojedini nalaz može značiti

Klinefelterov sindrom (47,XXY)

Riječ je o najčešćoj kromosomskoj promjeni povezanoj s neplodnošću, a prisutan je kod otprilike jednog od 500 muškaraca, često bez ikad postavljene dijagnoze.4 Prirodno začeće je rijetko, no mikrokirurškim pronalaženjem spermija u tkivu testisa (micro-TESE) spermiji se pronalaze kod otprilike polovice do dvije trećine muškaraca s ovom dijagnozom, što potpomognutu oplodnju čini stvarnom mogućnošću.2

AZF mikrodelecija

Ishod uvelike ovisi o tome koji je dio Y kromosoma zahvaćen. Kod potpune delecije AZFa ili AZFb regije, kirurško pronalaženje spermija gotovo nikad ne uspijeva, pa se par obično usmjerava prema drugim putovima do roditeljstva.2 Kod delecije AZFc regije, koja je i najčešća, spermiji se kirurški pronalaze u oko polovice slučajeva azoospermije.2 Vrijedi znati i ovo: ako se takav spermij iskoristi za začeće, sin bi naslijedio istu deleciju i istu neplodnost, ali ne i nikakav drugi zdravstveni rizik. Zbog toga se u ovim slučajevima nudi genetičko savjetovanje.2

Mutacija CFTR gena

Sama po sebi ne uzrokuje nikakvu bolest kod nositelja. No, ako je i partnerica nositeljica mutacije istog gena, dijete može naslijediti cističnu fibrozu, zato se preporučuje i njezino testiranje te genetičko savjetovanje para prije nastavka liječenja.2

Uredan nalaz genetskog testiranja

Ne znači da je obrada bila nepotrebna. Isključivanje čestih uzroka jednako je vrijedna informacija kao i njihovo potvrđivanje, jer usmjerava sljedeći korak i, u slučaju idiopatske neplodnosti, otvara put prema potpomognutoj oplodnji bez daljnjeg odgađanja.

Genski paneli čitaju mnogo gena odjednom, ali još nisu dio rutinske obrade

Kariotip, AZF i CFTR odgovaraju na tri točno određena pitanja. Postoji i četvrta mogućnost: genski panel, jedna laboratorijska pretraga koja sekvenciranjem odjednom očita desetke ili više od stotinu gena povezanih s plodnošću. Broj gena za koje postoje uvjerljivi dokazi u posljednjih je desetak godina znatno narastao. Sustavni pregled međunarodnog konzorcija ocijenio je snagu dokaza za svaki opisani par gena i stanja te izdvojio 120 gena s barem umjerenom razinom dokaza, povezanih sa 104 oblika smanjene plodnosti.5

Razlog zanimanja za panele je jednostavan. Danas otprilike 4 posto muškaraca s neplodnošću dobije jasnu genetsku dijagnozu, dok 60 do 70 posto slučajeva ostaje bez objašnjenja.5 Dio te neobjašnjene skupine vjerojatno ima genetski uzrok koji tri standardne pretrage ne mogu vidjeti, jednostavno zato što ne gledaju u tom smjeru.

Smjernice zasad ne preporučuju panel kao standardnu pretragu

Europska smjernica iz 2025. prvi put sadrži zaseban odjeljak o sekvenciranju egzoma. Ocjena je oprezna: dijagnostički prinos kod neopstruktivne azoospermije te kod posebnih poremećaja oblika i pokretljivosti spermija raste, i uvođenje tih pretraga vjerojatno će poboljšati dijagnostiku, no potrebna je potvrda u populacijama različitog zemljopisnog i etničkog podrijetla prije nego što se preporuka može dati za standardnu praksu.1 Panel danas dakle nije pretraga koja se traži svima, nego odluka specijalističkog centra za konkretno pitanje.

Iskustvo iz prakse pokazuje otprilike dvostruko veći prinos

Nizozemski centar objavio je rezultate prvih deset mjeseci primjene, u kojima se sekvenciranje egzoma s filtrom od 130 gena povezanih s muškom neplodnošću koristi kao prva pretraga umjesto pojedinačnih testova. Među 292 uzastopna nalaza, klinički značajna promjena nađena je u 22,9 posto slučajeva.6 Ne računajući nositelje cistične fibroze, prinos je bio otprilike dvostruko veći od onoga što bi same tri standardne pretrage pronašle, s približno 10 na približno 20 posto.6 Kariotip je pritom i dalje ostao potreban, jer sekvenciranje ne prepoznaje uravnotežene premještaje kromosoma ni mozaicizam niskog udjela.6 Panel dakle nadopunjuje standardnu obradu, a ne zamjenjuje je u cijelosti.

Četiri skupine gena i što svaka od njih može promijeniti

Četiri skupine gena koje pokrivaju paneli za mušku plodnost Popis u četiri retka povezuje skupinu gena s odlukom na koju nalaz može utjecati. Prvi redak: geni stvaranja spermija, mejoze i sazrijevanja u testisu, primjerice TEX11, MEIOB i TERB1, mogu utjecati na procjenu izgleda da se spermiji pronađu kirurškim putem, što ponekad poštedi zahvata koji vjerojatno ne bi uspio. Drugi redak: geni građe spermija, glave i repa, primjerice DPY19L2, DNAH1 i ARMC2, mogu utjecati na izbor tehnike u laboratoriju za potpomognutu oplodnju, primjerice na pomoćnu aktivaciju jajne stanice. Treći redak: geni hormonske osi, poticaja iz mozga prema testisima, primjerice ANOS1, FGFR1 i CHD7, mogu otvoriti mogućnost da se stvaranje spermija potakne lijekovima umjesto izravnog odlaska na potpomognutu oplodnju. Četvrti redak: geni prohodnosti sjemenih putova, sjemenovoda i pasjemenika, CFTR i ADGRG2, mijenjaju način nasljeđivanja i sadržaj savjetovanja para, uključujući to što nalaz znači za dijete. SKUPINA GENA Stvaranje spermija TEX11 · MEIOB · TERB1 Mejoza i sazrijevanje u testisu Procjenu izgleda da se spermiji pronađu kirurškim putem, što ponekad poštedi zahvata koji vjerojatno ne bi uspio. Građa spermija DPY19L2 · DNAH1 · ARMC2 Glava i rep spermija Izbor tehnike u laboratoriju za potpomognutu oplodnju, primjerice pomoćnu aktivaciju jajne stanice. Hormonska os ANOS1 · FGFR1 · CHD7 Poticaj iz mozga prema testisima Mogućnost da se stvaranje spermija potakne lijekovima, umjesto izravnog odlaska na potpomognutu oplodnju. Prohodnost sjemenih putova CFTR · ADGRG2 Sjemenovod i pasjemenik Način nasljeđivanja i sadržaj savjetovanja para, uključujući to što nalaz znači za dijete.
Prikaz je pojednostavljen i ne odgovara sadržaju nekog određenog komercijalnog panela. Navedeni geni su primjeri, a ne potpun popis, i nijedna od nabrojenih posljedica ne slijedi automatski iz nalaza. Izradio VIVASEQ prema izvorima 1, 5, 6, 7, 8, 9 i 10.

Prva skupina su geni koji vode stvaranje spermija u testisu. Logika je ista kao kod AZFa i AZFb regija: neki nalazi upućuju na to da je zastoj u sazrijevanju potpun, pa su izgledi za pronalazak spermija kirurškim putem mali. U istraživanju koje je nalaz panela usporedilo s nalazom tkiva testisa, promjene u genima mejoze dosljedno su se poklapale s histološkim nalazom zastoja sazrijevanja.7 Taj se pristup još razvija i ne daje siguran odgovor u pojedinačnom slučaju, ali može pomoći u odluci o zahvatu.

Druga skupina su geni koji određuju građu spermija. Ovdje nalaz najčešće mijenja tehniku u laboratoriju. Kod globozoospermije, stanja u kojem spermiji imaju okruglu glavu bez akrosoma, sustavni pregled navodi da postupak s pomoćnom aktivacijom jajne stanice ima veće izglede za uspjeh od uobičajenog ICSI postupka.8 Dio gena koji grade rep spermija sudjeluje i u građi trepetljika u dišnim putovima, pa su opisani slučajevi u kojima je isti nalaz objasnio i ponavljane upale sinusa i bronha.9

Treća skupina su geni hormonske osi, i to je jedina skupina u kojoj genetski nalaz izravno otvara liječenje lijekovima. Kod urođenog hipogonadotropnog hipogonadizma, u koji spada i Kallmannov sindrom, sam je testis u načelu sposoban stvarati spermije, ali izostaje hormonski poticaj iz mozga. Europska smjernica snažno preporučuje da se kod muškaraca s tim stanjem koji žele začeće stvaranje spermija potakne gonadotropinima.1 Nalaz je rijedak, otprilike u 2 posto muškaraca u obradi zbog neplodnosti, ali nosi posljedicu kakvu nijedan drugi genetski nalaz nema.1

Četvrta skupina su geni prohodnosti sjemenih putova. CFTR je najpoznatiji, no kod otprilike petine muškaraca s obostranom odsutnošću sjemenovoda mutacija CFTR gena se ne nađe. Kod dijela njih uzrok je promjena u genu ADGRG2, koja se nasljeđuje vezano uz X kromosom.10 Razlika je važna u savjetovanju, jer se nasljeđivanje odvija drugačije, a rizika da dijete dobije cističnu fibrozu u tom slučaju nema.

Nalaz panela ima tri moguća ishoda

Prvi je jasna promjena za koju postoje dovoljni dokazi da uzrokuje stanje. Ona objašnjava uzrok i može promijeniti plan, na jedan od načina prikazanih gore.

Drugi je nalaz nejasnog značenja, koji se u nalazima često označava kraticom VUS. Promjena je nađena, ali dokazi nisu dovoljni ni da bi je se proglasilo uzrokom ni da bi je se odbacilo kao bezazlenu. Sustav klasifikacije varijanti koji laboratoriji koriste ima tu kategoriju upravo zato da bi razdvojio potvrđen nalaz od pretpostavke.5 Takav nalaz ne mijenja liječenje i nije blaža verzija pozitivnog nalaza.

Treći je uredan nalaz. On ne isključuje genetski uzrok, nego znači da ga panel nije našao među genima koje pokriva. Budući da većina uzroka muške neplodnosti još nije poznata, uredan panel ostavlja pitanje otvorenim.5

Panel ne mjeri izglede za začeće

Nalaz ne govori koliko je vjerojatno da će do trudnoće doći, ni koliko dugo vrijedi pokušavati, i ne zamjenjuje spermiogram. Odgovara na pitanje o uzroku, ne na pitanje o ishodu. Europska smjernica snažno preporučuje genetsko savjetovanje uvijek kada se pronađe genetska promjena, i to nije formalnost: nalaz ima smisla tek kada se čita zajedno s nalazima partnerice i s planom liječenja.1

U Hrvatskoj panel zasad nije dio standardne obrade i ne provodi se rutinski. Ako Vam se ipak ponudi, vrijedi pitati tri stvari: koje gene test doista pokriva, po kojem se sustavu varijante klasificiraju i tko će nalaz protumačiti i s Vama proći što on znači.

Fragmentacija DNA spermija nije dio početne obrade

Ova se pretraga ponekad spominje kao dodatna provjera kvalitete spermija, no aktualne smjernice je ne preporučuju u početnoj obradi, jer još ne postoje čvrsti dokazi da rezultat mijenja ishod liječenja.2 Dolazi u obzir tek u posebnim situacijama, poput ponovljenih pobačaja u paru ili ponovljenih neuspjeha izvantjelesne oplodnje, i tada se tumači zajedno sa svim ostalim nalazima, nikad izdvojeno.2