Što je studija zapravo mjerila

U travnju 2026. objavljena je analiza pohranjenih uzoraka plazme iz kohorte Cancer Prevention Study 3 Američkog društva za rak, u literaturi poznate pod kraticom CPS-3.1 Ta kohorta uključila je gotovo 304.000 osoba u dobi od 30 do 65 godina, bez ranije dijagnoze raka, između 2006. i 2013. godine. Uzorak krvi uzet je pri uključivanju, a incidencija raka i smrtnost praćene su povezivanjem s državnim registrima.2

Za ovu analizu odabrane su osobe kojima je rak dijagnosticiran unutar tri godine nakon uzimanja krvi, te jednak broj osoba istoga spola i dobi bez dijagnoze. Nakon isključenja ostalo je 2.754 sudionika, od toga 1.383 s dijagnozom i 1.371 bez nje.

Uzorci su naknadno testirani testom za rano otkrivanje više vrsta raka. U literaturi se takav test označava kraticom MCED, od engleskog multi-cancer early detection, dakle rano otkrivanje više vrsta raka jednim uzorkom krvi. Test ciljanom analizom obrazaca metilacije slobodne DNA u plazmi traži potpis karakterističan za tumorsku DNA i, kada ga nađe, predviđa vjerojatno sijelo podrijetla signala.

Test koji je ovdje primijenjen razvijen je i provjeren ranije, na drugim uzorcima, i za ovu analizu nije mijenjan.3 Pravila po kojima odlučuje što je pozitivan, a što negativan nalaz bila su zaključana prije nego što je itko vidio rezultate iz ove kohorte. To je važno jer bi se test, da je dorađivan na istim uzorcima na kojima se potom mjeri, nužno pokazao boljim nego što jest. Zaključavanje je jedini način da mjerenje bude poštena provjera, a ne opis podataka iz kojih je nastalo.

Ranije retrospektivne analize već su pokazale da se signal može naći godinama prije dijagnoze, ali na manjim skupinama i uz odabrana sijela.4 Ovdje je novost veličina uzorka, ujednačeno praćenje i to što su uključene sve vrste invazivnog raka.

Stopa otkrivanja strmo pada što je uzorak uzet ranije

Za sve vrste raka zajedno, signal je bio prisutan u 15,2 posto uzoraka uzetih godinu dana prije dijagnoze, u 6,0 posto uzoraka uzetih dvije godine prije i u 2,3 posto uzoraka uzetih tri godine prije.

Podjela prema ishodu bolesti mijenja sliku. Kod karcinoma koji su tijekom praćenja završili smrtnim ishodom signal je godinu dana prije dijagnoze bio prisutan u 55,1 posto uzoraka. Kod onih koji nisu, u 10,2 posto. Ista razlika vidi se i dvije i tri godine unatrag. Skupina od dvanaest vrsta raka koje čine dvije trećine smrtnosti od raka u Sjedinjenim Državama imala je više stope od prosjeka svih vrsta u sve tri točke.

Autori iz toga izvode zaključak koji ide protiv uobičajene zabrinutosti oko probira. Karcinomi koji su bili pozitivni na signal i klinički dijagnosticirani unutar prve godine bili su sedam puta češće smrtonosni od onih koji su u istom trenutku bili negativni. Signal, dakle, prije nalazi agresivnu bolest nego indolentnu, što smanjuje očekivani doprinos pretjeranoj dijagnostici.

Udio uzoraka s otkrivenim signalom raka prema vremenu do kliničke dijagnoze, s 95 postotnim intervalima pouzdanosti u zagradama. Sažetak ne zamjenjuje izvorni rad, koji sadrži podatke po pojedinim vrstama raka i pune metodološke napomene.
Skupina 1 godina prije 2 godine prije 3 godine prije
Svi karcinomi 15,2 posto (9,2 do 21,1) 6,0 posto (4,2 do 7,8) 2,3 posto (1,2 do 3,4)
Karcinomi sa smrtnim ishodom 55,1 posto (44,1 do 65,7) 21,6 posto (14,3 do 31,3) 5,1 posto (2,0 do 12,3)
Karcinomi bez smrtnog ishoda 10,2 posto (3,9 do 16,6) 4,1 posto (2,6 do 5,7) 1,8 posto (0,8 do 2,8)
Točnost predviđenog sijela 95,0 posto (90,4 do 100,0) 88,0 posto (76,2 do 94,4) 81,2 posto (57,0 do 93,4)

Signal se u prosjeku pojavio 323 dana prije dijagnoze

Kada je signal bio otkriven, između uzimanja krvi i postavljanja dijagnoze prošlo je u prosjeku 323 dana. Test je, drugim riječima, rak prepoznao gotovo godinu dana prije nego što bi bio otkriven na uobičajen način. U 40 posto tih slučajeva razmak je bio dulji od godine dana, a pojedinačno je prelazio 900 dana, primjerice kod karcinoma debelog crijeva, jetre i žučnih vodova te jajnika.

Iz oblika te krivulje autori izvode preporuku o intervalu. Ako se detektabilnost u posljednjoj godini prije dijagnoze poveća nekoliko puta u odnosu na prethodnu, testiranje rjeđe od jednom godišnje sustavno promašuje razdoblje u kojem je signal uopće mjerljiv. Isti zaključak proizlazi i iz srodnog modelskog rada iste skupine, objavljenog usporedno.5

Stopa otkrivanja signala raka prema vremenu do kliničke dijagnoze Stupčasti prikaz udjela uzoraka plazme s otkrivenim signalom raka, prema tome koliko je vremena prošlo od uzimanja krvi do kliničke dijagnoze. Tri godine prije dijagnoze signal je nađen u 2,3 posto uzoraka za sve karcinome, 5,1 posto za karcinome koji su završili smrtnim ishodom i 1,8 posto za one bez smrtnog ishoda. Dvije godine prije dijagnoze vrijednosti su 6,0 posto, 21,6 posto i 4,1 posto. Godinu dana prije dijagnoze vrijednosti su 15,2 posto, 55,1 posto i 10,2 posto. Porast je najizraženiji u posljednjoj godini i najveći kod karcinoma koji su završili smrtnim ishodom. Udio uzoraka s otkrivenim signalom raka, u postocima 60 40 20 0 5,1 2,3 1,8 3 godine 21,6 6,0 4,1 2 godine 55,1 15,2 10,2 1 godina vrijeme od uzimanja krvi do kliničke dijagnoze Sa smrtnim ishodom Svi karcinomi Bez smrtnog ishoda
Prikaz govori o tome kada signal postaje mjerljiv, a ne o tome koliko testiranje koristi osobi koja se testira. Vrijednosti se odnose na jedan uzorak po sudioniku, uzet pri uključivanju u kohortu. Izradio VIVASEQ prema izvoru 1.

Postoji i nalaz koji je važan svakome tko čita literaturu o ovim testovima. U 40 posto slučajeva s pozitivnim signalom rak se nije klinički očitovao unutar prve godine. Da je praćenje trajalo samo dvanaest mjeseci, ti bi nalazi bili zavedeni kao lažno pozitivni. Studije s kratkim praćenjem zato sustavno podcjenjuju specifičnost.

Izostanak lažno pozitivnih nalaza treba čitati oprezno

Među 1.371 sudionikom bez dijagnoze raka nije zabilježen nijedan pozitivan nalaz. Udio negativnih nalaza iznosio je 100 posto, uz 95 postotni interval pouzdanosti od 99,7 do 100 posto.

Autori taj podatak sami ne uzimaju kao mjeru specifičnosti u praksi, i to je poštena strana rada. Rezultat je bolji od onoga što je klasifikator pokazao u validaciji, a objašnjenje je sastav kohorte. Prosječna dob pri uključivanju bila je 47,8 godina, 69,4 posto sudionika nikada nije pušilo, a polovica je imala završen fakultet. Godišnja incidencija raka u kohorti iznosila je 338 na 100.000 naspram 405 na 100.000 u usporedivoj populaciji iz registra SEER. Za dvanaest najsmrtonosnijih vrsta razlika je bila veća, 28 naspram 71 na 100.000. Riječ je o pristranosti zdravog dobrovoljca, i ona povlači za sobom manje popratnih stanja koja bi mogla generirati signal.

Ograničenja koja autori sami navode

Svaki sudionik dao je samo jedan uzorak krvi, i to pri uključivanju u kohortu. Studija zato prikazuje jedan trenutak, a ne kako se signal kod iste osobe mijenja tijekom vremena.

Uzorci su bili zamrznuti između 8 i 15 godina, prikupljeni u epruvete s EDTA umjesto u epruvete namijenjene očuvanju slobodne DNA, a izostao je i drugi korak centrifugiranja koji je dio redovnog laboratorijskog postupka za taj test. Udio uzoraka koji nisu prošli kontrolu kvalitete bio je nizak, oko 3 posto, ali smjer utjecaja tih razlika na apsolutne stope ostaje nepoznat.

Dobni raspon kohorte je 30 do 65 godina, dakle mlađi od populacije za koju se probir uopće razmatra. Autori izričito navode da ova studija daje ograničen uvid u učinak testa u starijoj populaciji za koju je namijenjen.

Najvažnije ograničenje nije metodološko nego logičko. Nitko nije upućen na obradu na temelju ovih nalaza, jer su uzorci testirani retrospektivno. Studija zato ne može reći ništa o tome mijenja li testiranje ishod.

Studiju je financirao proizvođač testa, a znatan dio autora čine sadašnji i bivši zaposlenici te tvrtke, s prijavljenim udjelima i patentima. Kohortu održava Američko društvo za rak, koje je financijski neovisno o proizvođaču. Ta konstelacija ne poništava podatke, ali je dio konteksta u kojem se čitaju, i rad ju prijavljuje otvoreno.

Prvo randomizirano ispitivanje nije doseglo primarni ishod

Analiza pohranjenih uzoraka opisuje biologiju otpuštanja tumorske DNA. Na pitanje mijenja li testiranje ishod odgovara se drugom vrstom ispitivanja, i taj je odgovor u međuvremenu stigao.

U randomiziranom ispitivanju provedenom u engleskom zdravstvenom sustavu nasumično je raspoređeno 142.250 osoba u dobi od 50 do 77 godina bez simptoma raka. Polovica je uz redovni probir dobivala godišnji MCED test tri godine zaredom, polovica samo redovni probir. Rezultati su prikazani na godišnjem sastanku ASCO u svibnju 2026., a recenzirani radovi objavljeni su u rujnu 2026.6

Primarni ishod, smanjenje broja karcinoma otkrivenih u stadiju III ili IV među dvanaest unaprijed određenih vrsta, nije postignut. Zabilježen je pomak u raspodjeli stadija za tu skupinu: 14 posto manje nalaza u stadiju IV i 19 posto više u stadijima I do III. Probirom je otkriveno četiri puta više karcinoma nego u kontrolnoj skupini, 1.173 naspram 290. Specifičnost je iznosila 99,55 posto, a pozitivna prediktivna vrijednost 52 posto. U skupini koja se testirala bilo je 20,8 posto manje karcinoma otkrivenih klinički i 21,3 posto manje otkrivenih pri hitnom prijemu.

Autori navode da je potrebno daljnje praćenje kako bi se vidjelo kako će se razlika u kasnim stadijima razvijati s vremenom. Smanjuje li testiranje smrtnost od raka, ova analiza ne pokazuje.

Dvije studije zajedno daju koherentnu, ali nedovršenu sliku. Test rak prepoznaje ranije nego uobičajeni put do dijagnoze, i to je izmjereno. Pomak prema ranijem stadiju postoji i mjerljiv je. Korist za osobu koja se testira, izražena kao dulje ili bolje preživljenje, još nije pokazana.

Što je od ovoga primjenjivo u Hrvatskoj

Nijedan MCED test nije dio organiziranog probira u Hrvatskoj. Nije ni u preporuci Vijeća Europske unije o probiru raka iz 2022. godine, koja pokriva rak dojke, vrata maternice i debelog crijeva te predviđa postupno razmatranje raka pluća, prostate i, pod određenim uvjetima, želuca.7

U Hrvatskoj se provode tri organizirana programa. Mamografija za žene od 50 do 69 godina svake dvije godine, test na nevidljivo krvarenje u stolici za osobe od 50 do 74 godine svake dvije do tri godine uz kolonoskopiju kod pozitivnog nalaza, i Papa test za žene od 25 do 64 godine svake tri godine. Uz njih je donesen i nacionalni program za rano otkrivanje raka pluća niskodoznim CT-om kod pušača u dobi od 50 do 75 godina.8

Iz svega navedenog slijede četiri stvari koje su upotrebljive u ordinaciji već ovaj tjedan.

Testiranje učinjeno privatno ne zamjenjuje nijedan od tih programa. Osoba koja donese nalaz MCED testa i dalje pripada ciljnoj skupini nacionalnih programa i dalje se odaziva na poziv.

Uredan nalaz nije isključenje raka. U ovoj kohorti signal je izostao u više od 90 posto uzoraka uzetih dvije i tri godine prije dijagnoze. Osjetljivost jednokratnog testa u pretkliničkoj fazi niska je po prirodi stvari, a ne zbog pogreške.

Pozitivan nalaz pokreće dijagnostičku obradu čiji opseg nije unaprijed definiran. U randomiziranom ispitivanju otprilike polovica pozitivnih nalaza nije potvrđena kao rak, uz teret pretraga i tjeskobe koji na tu polovicu pada.

Predviđeno sijelo signala usmjerava obradu, ali slabije što je signal raniji. Točnost je padala s 95,0 posto godinu dana prije dijagnoze na 81,2 posto tri godine prije. Kod ranog signala treba računati s obradom koja se širi izvan prvog predloženog organa.