Rezultati su sada recenzirani, a o testu je raspravljao i panel FDA

Početkom rujna pisali smo o tome koliko rano signal raka postaje mjerljiv u krvi te o prvim rezultatima randomiziranog ispitivanja istog testa, predstavljenima na sastanku ASCO u svibnju. Recenzirani rad tada još nije bio objavljen, pa smo podatke preuzeli iz službenog priopćenja.

Sada je objavljen. New England Journal of Medicine 22. rujna 2026. donio je primarne rezultate ispitivanja provedenog u engleskom zdravstvenom sustavu.1 Isti dan Nature Medicine objavio je dva rada o točnosti testa. Prvi se odnosi na sudionike tog ispitivanja kojima je krv doista testirana,2 a drugi na američku studiju PATHFINDER 2.3 Dan poslije zahtjev proizvođača za odobrenje razmatrao je savjetodavni panel američke Agencije za hranu i lijekove (FDA).4

Prije svega, jedno pojašnjenje. FDA test još nije odobrila. Panel je glasovao za odobrenje, no njegovo mišljenje agenciju ne obvezuje, a konačna odluka tek slijedi.5

Testiranje nije smanjilo broj karcinoma u stadiju III ili IV

U ispitivanju su sudjelovale osobe u dobi od 50 do 77 godina. Nakon prvog uzimanja krvi nasumično su podijeljene u dvije skupine: 71.122 osobe bile su u skupini s provedenim testiranjem, a 71.128 u kontrolnoj skupini. Krv se u objema skupinama uzimala jednom godišnje, najviše tri puta. Razlika je bila u tome što se u prvoj skupini krv analizirala, a osobe s pozitivnim nalazom upućivale su se na dijagnostičku obradu u engleskom zdravstvenom sustavu. U kontrolnoj skupini krv se samo pohranjivala. Svi su sudionici i dalje sudjelovali u redovnim nacionalnim programima probira.1

Primarni ishod bio je broj novih karcinoma u stadiju III ili IV, preračunat na vrijeme praćenja, i to za dvanaest unaprijed određenih vrsta raka: anusa, mokraćnog mjehura, debelog crijeva, jednjaka, glave i vrata, jetre i žučnih vodova, pluća, želuca, gušterače i jajnika te za limfome i mijelom. Taj se broj mjerio nakon što su sudionici prošli sva tri godišnja testiranja (u literaturi o probiru to se zove tri kruga probira), uz još najmanje godinu dana praćenja nakon posljednjeg posjeta.

Razlike među skupinama nije bilo. Omjer stopa incidencije iznosio je 1,03 (95 postotni interval pouzdanosti od 0,92 do 1,14; P = 0,63). U apsolutnim brojevima, na 100.000 osoba-godina zabilježeno je 300,5 karcinoma u stadiju III ili IV u skupini s provedenim testiranjem i 292,5 u kontrolnoj skupini.1 Kasnih stadija bilo je, dakle, čak nešto više ondje gdje se testiralo, iako ta razlika nije statistički značajna.

Ispitivanje je financirao proizvođač testa. Podatke su analizirali statističari Sveučilišta Queen Mary u Londonu, neovisno o proizvođaču, koji je analize potom provjerio.6

Glavni ishodi randomiziranog ispitivanja nakon tri godišnja testiranja. Omjeri uspoređuju skupinu s provedenim testiranjem s kontrolnom skupinom, a u zagradama je 95 postotni interval pouzdanosti. Ukupan broj karcinoma i broj karcinoma otkrivenih probirom preuzeti su iz priopćenja ASCO (izvor 9), ostali podaci iz izvora 1. Sažetak ne zamjenjuje izvorni rad.
Ishod Rezultat Kako ga čitati
Stadij III ili IV, dvanaest vrsta (primarni ishod) Omjer 1,03 (0,92 do 1,14), P = 0,63. Na 100.000 osoba-godina 300,5 naspram 292,5 Razlike nema. Primarni cilj ispitivanja nije postignut.
Stadij IV, dvanaest vrsta (ključni sekundarni ishod) Omjer 0,86 (0,74 do 1,00) Gornja granica dotiče 1. Budući da primarni cilj nije postignut, ovo je hipoteza, a ne dokaz.
Svi dijagnosticirani karcinomi 3.637 naspram 3.400 237 dijagnoza više u skupini s provedenim testiranjem. Može biti riječ o ranijem otkrivanju ili o pretjeranoj dijagnostici, a razlučit će ih tek dulje praćenje.
Karcinomi otkriveni probirom 1.173 naspram 290 Uključuje i karcinome otkrivene nacionalnim programima u objema skupinama.
Nuspojave povezane s ispitivanjem Manje od 1 posto sudionika, nijedna ozbiljna Odnosi se na postupke u samom ispitivanju, ne na cijelu obradu nakon pozitivnog nalaza.

Manje karcinoma u stadiju IV ohrabruje, ali još ništa ne dokazuje

Ključni sekundarni ishod bio je broj karcinoma u stadiju IV među istih dvanaest vrsta. Omjer je iznosio 0,86, odnosno 14 posto manje, uz interval pouzdanosti od 0,74 do 1,00.1 Gornja granica dotiče upravo vrijednost koja znači da razlike nema.

Kad primarni ishod nije postignut, sekundarni se ishodi po pravilima potvrdnih ispitivanja ne čitaju kao dokaz, nego kao hipoteza koju tek treba provjeriti. Autori to i sami kažu: razliku u stadiju IV treba pratiti dalje i vidjeti kako će se razvijati.

Iz tih dvaju rezultata slijedi i nešto što se u priopćenjima ne spominje. Ako je karcinoma u stadiju III ili IV ukupno bilo jednako, a u stadiju IV manje, onda ih je u stadiju III bilo više. Dio karcinoma otkriven je jedan stadij ranije, ali ne toliko rano da bi još bio ograničen na organ. Koliko to vrijedi, ovisi o vrsti raka. Kod raka debelog crijeva stadij III i dalje znači operaciju s ciljem izlječenja. Kod raka gušterače stadij III uglavnom znači lokalno uznapredovalu bolest koja se više ne može operirati.

Na sastanku ASCO proizvođač je prikazao i podatke za svaku godinu posebno. Pri prvom testiranju karcinoma u stadiju IV bilo je 9 posto manje, pri drugom 22 posto, a pri trećem 26 posto.7 Takav trend ima biološku logiku. Prvo testiranje pronalazi i karcinome koji postoje već duže, među njima i proširene, a svako sljedeće sve više one koji tek nastaju. No to nije primarna analiza. Epidemiolozi su upozorili i na metodološku zamku: ako se iz skupine s provedenim testiranjem izuzmu karcinomi u stadiju IV koji su postojali već pri prvom testiranju, isto bi trebalo učiniti i u kontrolnoj skupini. Ondje ih, međutim, nitko nije testirao, pa ih nije moguće izravno prepoznati.8

U skupini s provedenim testiranjem dijagnosticirano je 237 karcinoma više

Prema podacima sa sastanka ASCO, u skupini s provedenim testiranjem ukupno je dijagnosticirano 3.637 karcinoma, a u kontrolnoj skupini 3.400. Probirom je otkriveno 1.173 karcinoma naspram 290.9

Taj višak od oko 7 posto može se objasniti na dva načina. Moguće je da je test samo pomaknuo dijagnozu ranije. U tom bi se slučaju razlika s vremenom trebala smanjivati, jer će se karcinomi u kontrolnoj skupini klinički očitovati nešto kasnije. Druga je mogućnost pretjerana dijagnostika, odnosno otkrivanje karcinoma koji nikada ne bi postali klinički važni. Tri godine nisu dovoljne da se to razluči. I sam ASCO uz rezultate navodi da se ne zna bi li svi tako otkriveni karcinomi ikad dali simptome, ni produljuje li ranija dijagnoza život.

Valja imati na umu i to da je kasni stadij tek zamjenski ishod. Pravo je pitanje smanjuje li testiranje smrtnost od raka. Američko društvo za rak u rujnu je objavilo konsenzus o tome kako ovakva ispitivanja planirati i tumačiti. Preporučuje da se kasni stadij definira posebno za svaku vrstu raka, da se stadij u objema skupinama određuje jednako temeljito, da praćenje traje dovoljno dugo s obzirom na prirodni tijek bolesti te da se uz relativne uvijek navedu i apsolutne razlike. Pokretanje demonstracijskih studija autori podržavaju tek kad je smanjenje kasnih stadija značajno i upućuje na stvarnu kliničku korist, uz nastavak praćenja smrtnosti.10 Englesko ispitivanje taj uvjet za primarni ishod nije ispunilo.

Test prepoznaje oko trećine karcinoma, a u stadiju I manje od petine

Za kliničku praksu najvažnija je takozvana epizodna osjetljivost. Ona pokazuje koliki je udio karcinoma dijagnosticiranih u godini dana nakon testa test prethodno označio kao pozitivan.

Među sudionicima engleskog ispitivanja kojima je krv testirana pozitivan nalaz imalo je 1,03 posto pri prvom, 0,80 posto pri drugom i 0,90 posto pri trećem testiranju. Epizodna osjetljivost kretala se od 26,7 do 37,2 posto za sve karcinome i od 47,6 do 63,4 posto za dvanaest unaprijed određenih vrsta. Specifičnost je bila između 99,50 i 99,60 posto, a vjerojatno sijelo raka test je točno predvidio u 91,1 do 93,6 posto slučajeva.2

Od 1.801 pozitivnog nalaza u tri godine rak je potvrđen kod 937 osoba, a kod 864 nije. Na svaki otkriveni karcinom dolazi, dakle, otprilike jedan lažni alarm. Pozitivna prediktivna vrijednost svake je godine bila niža: 58,0 posto pri prvom testiranju, 50,4 posto pri drugom i 45,8 posto pri trećem. To se i moglo očekivati. Prvo testiranje otkrije karcinome koji su se nakupili tijekom godina, pa ih je poslije manje za otkriti. Od karcinoma koje je test otkrio, 39 posto bilo je u stadiju I ili II, a 68 posto u stadiju I do III.

Američka studija PATHFINDER 2 dala je sličnu sliku u drukčijem zdravstvenom sustavu. Među 32.007 osoba starijih od 50 godina rak je otkriven kod 0,54 posto. Pozitivna prediktivna vrijednost bila je 60,3 posto, specifičnost 99,64 posto, a epizodna osjetljivost 39,3 posto za sve karcinome i 69,8 posto za dvanaest odabranih vrsta. Da bi se otkrio jedan karcinom, trebalo je testirati 185 osoba. Nakon pozitivnog nalaza invazivni zahvat imalo je 0,6 posto sudionika, a u 90,5 posto slučajeva nije bila riječ o operaciji. Ozbiljnih nuspojava povezanih sa studijom nije bilo.3

FDA je napravila i vlastitu analizu, a razlog je lako previdjeti: verzija testa za koju se traži odobrenje nije ista kao ona korištena u studijama. Razlikuju se laboratorijski postupak, algoritam za klasifikaciju i bioinformatička obrada. Proizvođač je zato novom verzijom ponovno testirao pohranjene uzorke plazme, i to na odabranom dijelu sudionika, a rezultate statistički preračunao na cijelu populaciju.11 Nova verzija imala je višu specifičnost i višu pozitivnu prediktivnu vrijednost, 77,0 posto u američkoj i 66,2 posto u engleskoj studiji. Kako se osjetljivost mijenja sa stadijem, prikazuje slika.

Osjetljivost testa prema stadiju raka u dvjema studijama, prema analizi FDA Stupčasti prikaz epizodne osjetljivosti verzije testa za koju se traži odobrenje, prema stadiju raka pri dijagnozi, s 95 postotnim intervalima pouzdanosti. U američkoj studiji PATHFINDER 2 osjetljivost je iznosila 21,4 posto za stadij I, 33,3 posto za stadij II, 58,1 posto za stadij III i 63,2 posto za stadij IV. Pri prvom testiranju u engleskom randomiziranom ispitivanju iznosila je 13,6 posto za stadij I, 34,4 posto za stadij II, 44,3 posto za stadij III i 60,0 posto za stadij IV. Osjetljivost raste sa stadijem, pa test najslabije prepoznaje upravo karcinome u najranijem stadiju. Udio karcinoma koje je test prepoznao, u postocima 80 60 40 20 0 21,4 13,6 SAD ENG Stadij I 33,3 34,4 SAD ENG Stadij II 58,1 44,3 SAD ENG Stadij III 63,2 60,0 SAD ENG Stadij IV SAD: studija PATHFINDER 2 ENG: englesko randomizirano ispitivanje, prvo testiranje 95 postotni interval pouzdanosti
Slika pokazuje koliko karcinoma test prepozna u pojedinom stadiju, a ne koliko testiranje koristi osobi koja se testira. Riječ je o stadiju pri dijagnozi, koja može uslijediti i mjesecima nakon testa, pa se ne zna kolika je osjetljivost za rani stadij bila u samom trenutku testiranja. Vrijednosti se odnose na verziju testa za koju se traži odobrenje, primijenjenu na pohranjene uzorke. Izradio VIVASEQ prema izvoru 11.

Osjetljivost raste sa stadijem. Test najbolje prepoznaje karcinome koji su već uznapredovali, a više od tri četvrtine karcinoma u stadiju I propušta. Upravo je to FDA postavila kao jedno od pitanja panelu: opravdava li takva raspodjela po stadijima tvrdnju da test služi ranom otkrivanju ili samo otkrivanju raka.11

Jednako su poučne razlike prema vrsti raka. Za karcinome za koje postoji probir prema smjernicama (dojka, debelo crijevo, pluća, prostata i vrat maternice) osjetljivost je iznosila 22,9 posto u američkoj i 27,5 posto u engleskoj studiji, a za karcinome bez probira 47,3 i 37,3 posto. Rak dojke test je prepoznao u 26,4 odnosno 19,1 posto slučajeva, rak prostate u 10,7 posto u obje studije, a rak jetre u oko 80 posto.11 Test je, prema tome, najslabiji upravo ondje gdje već postoje provjerene metode probira. Zato ne može zamijeniti mamografiju, test stolice ni Papa test.

Pokazatelji točnosti testa u dvjema studijama. Gornji dio tablice odnosi se na verziju testa korištenu u studijama (izvori 2 i 3), a donji na verziju za koju se traži odobrenje, primijenjenu na pohranjene uzorke (izvor 11). Za englesko ispitivanje navedene su vrijednosti ili rasponi za sva tri godišnja testiranja. Sažetak ne zamjenjuje izvorne radove ni dokumentaciju FDA.
Pokazatelj PATHFINDER 2, SAD Englesko ispitivanje
Pozitivna prediktivna vrijednost 60,3 posto 58,0; 50,4; 45,8 posto
Specifičnost 99,64 posto 99,50 do 99,60 posto
Epizodna osjetljivost, svi karcinomi 39,3 posto 26,7 do 37,2 posto
Epizodna osjetljivost, dvanaest vrsta 69,8 posto 47,6 do 63,4 posto
Točnost predviđenog sijela 91,3 posto 91,1 do 93,6 posto
Osjetljivost, stadij I (analiza FDA) 21,4 posto 13,6 posto
Osjetljivost, karcinomi s probirom po smjernicama (analiza FDA) 22,9 posto 27,5 posto
Osjetljivost, karcinomi bez probira (analiza FDA) 47,3 posto 37,3 posto
Pozitivna prediktivna vrijednost (analiza FDA) 77,0 posto 66,2 posto

FDA procjenjuje je li test točan, a ne produljuje li život

Kako panel može podržati test čije je ispitivanje negativno? Odgovor je u tome što zakon od FDA traži. Za medicinski proizvod mjerilo je razumno jamstvo sigurnosti i učinkovitosti, a proizvod je učinkovit ako će, prema valjanim znanstvenim dokazima, kod značajnog dijela ciljne populacije dati klinički značajne rezultate.12 Za dijagnostički test to u praksi znači da mora pouzdano razlikovati osobe s rakom od onih bez raka. Dokaz da testiranje produljuje život nije uvjet.

FDA to u dokumentu za panel i izričito navodi: primarni cilj zahtjeva jest točnost testa pri prvom testiranju, uz godinu dana praćenja.11 Englesko ispitivanje poslužilo je, dakle, prije svega kao izvor podataka o točnosti. Usporedba dviju skupina, na kojoj je primarni ishod pao, nije bila regulatorno mjerilo. Ni to nije novost. FDA je 2024. na isti način, bez podataka o smrtnosti, odobrila krvni test za probir raka debelog crijeva.13

Panel je glasovao 10:0 za sigurnost, 6:4 za učinkovitost i 7:2 za to da koristi nadmašuju rizike, uz jedan suzdržan glas.5 Za odobrenje su govorili malen broj invazivnih zahvata, izostanak ozbiljnih nuspojava i to što test pronalazi dio karcinoma za koje probir ne postoji. Tijesan rezultat o učinkovitosti odražava rezerve koje je iznijela i sama FDA: nisku osjetljivost u ranom stadiju, razlike između dviju studija, nedostatak podataka o smrtnosti i rizik da negativan nalaz nekoga navede da preskoči redovni probir.11 Zato je i predložena namjena uska: odrasli od 50 godina naviše, kao dodatak probiru prema smjernicama, uz upozorenje da negativan nalaz ne isključuje rak.4

Odluka FDA ima i financijsku težinu. Američki zakon donesen u veljači 2026. omogućuje da državno zdravstveno osiguranje za starije osobe od 2028. pokriva ovakve testove, ali samo ako ih odobri FDA.14 Otud i javna rasprava. Uoči sjednice u rubrici mišljenja Wall Street Journala tražilo se da regulator ne usporava pristup takvim testovima.15 Odobrenje, međutim, nije preporuka za probir. O tome odlučuju druga tijela i na temelju drugih pitanja.

U Europskoj uniji odluka FDA nema pravni učinak

U Europskoj uniji ovakav test podliježe Uredbi o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima. Proizvodi namijenjeni probiru, dijagnostici ili određivanju stadija raka pripadaju razredu C, pa ocjenu sukladnosti, uključujući procjenu učinkovitosti, mora provesti prijavljeno tijelo.16 Uredništvo zasad nije uspjelo potvrditi ima li test o kojem je riječ oznaku CE za tu namjenu.

Testovi za rano otkrivanje više vrsta raka nisu obuhvaćeni preporukom Vijeća Europske unije o probiru raka iz 2022.17 Nisu ni dio nacionalnih programa u Hrvatskoj, koje smo opisali u prethodnom tekstu. U Engleskoj će zdravstvene institucije sada procijeniti dokaze, a sudionike ispitivanja nastavit će se pratiti.6 Prema ASCO-u, važne dodatne podatke dat će i američko ispitivanje REACH.9

Pet zaključaka koji vrijede u ordinaciji već sada

Negativan nalaz ne isključuje rak. Prema analizi FDA, test je prepoznao između 13,6 i 21,4 posto karcinoma u stadiju I, otprilike petinu karcinoma dojke i desetinu karcinoma prostate. Osoba s negativnim nalazom i dalje pripada ciljnim skupinama nacionalnih programa i treba se i dalje odazivati na pozive.

Pozitivan nalaz nije dijagnoza. U objavljenim studijama rak je potvrđen kod 46 do 60 posto osoba s pozitivnim nalazom, ovisno o studiji i godini testiranja, a u analizi FDA za novu verziju testa kod 66 do 77 posto. Predviđeno sijelo raka točno je u više od devet od deset potvrđenih slučajeva i pomaže usmjeriti obradu, ali je ne zamjenjuje.

Put do dijagnoze treba dogovoriti prije testiranja. U engleskom ispitivanju osobe s pozitivnim nalazom ulazile su u postojeći sustav ubrzanih uputnica, a u studiji PATHFINDER 2 obrada je bila unaprijed dogovorena. U Hrvatskoj takvog puta nema. Tko razmišlja o testiranju, treba unaprijed znati tko će provesti obradu ako nalaz bude pozitivan i tko će je platiti.

Svako sljedeće testiranje nosi više lažnih alarma. U engleskom ispitivanju pozitivna prediktivna vrijednost pala je s 58 posto pri prvom na 46 posto pri trećem testiranju.

Ono što je doista važno još se ne zna. Nijedna dosad objavljena analiza ne pokazuje da testiranje smanjuje smrtnost od raka. Znamo da test pouzdano pronalazi dio karcinoma, većinom uznapredovalih, i da lažno pozitivan nalaz dobije manje od jedne od stotinu testiranih osoba. Znamo i da u tri godine nije smanjio broj karcinoma otkrivenih u kasnom stadiju.